Niska produktivnost, visoke cene
Jugoslavija jedina zemlja sa dvocifrenom inflacijom
Brisel, 23. decembra - Od pada režima Slobodana Miloševića do danas Jugoslavija beleži stalni napredak u pravcu makroekonomske stabilnosti, sve je čvršća monetarna politika i sve uspešnija borba protiv inflacije, ali te uspehe kvare velika nezaposlenost, skromna industrijska proizvodnja i dvocifrena inflacija.
Taj zaključak su izneli eksperti Evropske komisije u najnovijoj analizi o zapadnom Balkanu, a jedan od ključnih zaključaka te analize jeste da su privrede svih pet zapadnobalkanskih zemalja u poslednje dve godine bile u neprekidnom rastu i da je vidljiv zamah privatne inicijative.
I pored tih nesporno dobrih rezultata, koji su u nekim segmentima bolji nego u većini zemalja u svetu, zemlje zapadnog Balkana se ipak nalaze na marginama razvijenosti u Evropi, posebno u odnosu na zemlje Evropske unije. O tome svedoči i podatak, koji navode eksperti Evropske komisije, da svih pet zemalja zapadnog Balkana imaju zajedno vrednost bruto nacionalnih dohodaka od oko 50 milijardi evra, a to je tek 40 odsto dohotka Portugalije, jedne od siromašnijih zemalja Unije, ili 0,6 odsto ukupnog bruto nacionalnog dohotka EU.
Mogu li jednog dana zemlje zapadnog Balkana da dostignu u svom ekonomskom razvoju EU ? Eksperti Evropske komisije misle da mogu, ali pod uslovom da dostignu stopu produktivnosti veću deset puta od one koja je sada u EU.
U najnovijoj analizi o zapadnom Balkanu eksperti Evropske komisije upozoravaju i na razlike među pojedinim zemljama tog regiona. Navodi se primer da je Hrvatska već dostigla dohodak po stanovniku od 5000 evra, a da je regionalni prosek tog dohotka tek 1900 evra. Po mišljenju eksperata Evropske komisije, ostvareni su veoma dobri rezultati u suzbijanju inflacije. U tom domenu Jugoslavija je, na žalost, ubedljivo na poslednjem mestu, zapravo to je jedina zemlja u regionu, kako tvrde eksperti, sa dvocifrenom inflacijom. Prosek stope inflacije u svim ostalim zemljama zapadnog Balkana je 2,9 odsto.
Za Jugoslaviju se takođe navodi podatak da je za poslednje dve godine smanjila svoj spoljni dug sa 13,5 milijardi evra na 8,7 milijardi evra. Nešto lošiji rezultati Jugoslavije u kresanju inflacije se odnose na prošlu godinu koja je završena sa inflacijom od 39 odsto, ali će slika biti sigurno povoljnija s rezultatima iz ove godine u kojoj stopa inflacije, kako najavljuje guverner Narodne banke Mlađan Dinkić, neće biti veća od 15 odsto.
U analizi eksperata se, međutim, podseća da ni ti rezultati nisu baš jako loši imajući u vidu da je u 2000. godini inflacija u Jugoslaviji bila 113 odsto.
|