|
Ima li nade za najveću beogradsku investiciju (3) |
| |
Čiji je hipodrom
Nejasnoće u zemljišnim knjigama, zbog kojih su strani investitori odustali od ulaganja u Prokop, ne predstavljaju usamljen slučaj. Gotovo isto se dogodilo kada su predstavnici grčkih investitora pokazali interesovanje za beogradski hipodrom.
Od tog posla se odustalo kada je otkriveno da veći deo hipodroma, po zemljišnim knjigama, pripada železnici. Tuda je nekada prolazila uskokolosečna pruga "ćire", koja je ukinuta pre tridesetak godina, ali zemljište nije prepisano na novog korisnika.
|
Igra gluvih telefona
Beograd, koji je dosad uložio više od polovine novca, želi potpunu kontrolu nad izgradnjom Prokopa
Beograd, 14. novembar 2002 - Među mnogobrojnim problemima koji direktno utiču na neslavnu sudbinu Prokopa, posebno se ističu međusobno suprotstavljeni interesi nosilaca projekta Beogradskog železničkog čvora. Posle gotovo trideset godina rada na investiciji u koju je do sada uloženo 504,6 miliona dolara, saradnja Železnice, Republike i Beograda danas bi se ukratko mogla opisati kao igra gluvih telefona a rezultat je potpuno odsustvo konkretnog plana za završetak Železničke stanice Beograd centar.
- Radovi mogu da krenu čim naši partneri izmire dosadašnje obaveze. Zatvaranje finansijske konstrukcije za sada međutim nije moguće zato što železnica duguje 166 miliona a Republika 150 hiljada dolara - kaže Ljubomir Anđelković, potpredsednik gradske vlade, ističući da su Beograđani do sada u železnički čvor uložili 312,8 miliona dolara.
Gradska vlada je povodom neizmirenih dugovanja , republičkom Ministarstvu saobraćaja i telekomunikacija uputila dopis sa inicijativom da se razreši taj problem. Odgovor još nije stigao, ali ono što je u ovom trenutku poznato jeste da Železnica ima problema i sa minimalnim investicijama neophodnim za odvijanje redovnog saobraćaja, a kamoli da je u stanju da obezbedi 166 miliona dolara za Prokop.
- Ono što železnica u ovom trenutku može da uradi jeste da pokrene preraspodelu vlasničkog odnosa. Prvobitno je bilo predviđeno da grad i Železnica učestvuju sa po 37,5, a Republika sa 20 odsto sredstava. U međuvremenu je grad premašio svoje obaveze, tako da je njegov udeo u finansiranju dosegao više od 50 odsto ukupno uloženih sredstava - kaže Janko Kovljanić, pomoćnik generalnog direktora ŽTP "Beograd" za infrastrukturu.
Kako Železnica i Republika nisu u stanju da nastave sa finansiranjem izgradnje železničkog čvora, grad koji je do sada dao 62 odsto ukupno uloženih sredstava ima nameru da uspostavi potpunu kontrolu nad daljom izgradnjom Prokopa. Ne samo zato što je očigledno samo on ostao u igri, već i zbog toga što, po mišljenju gradskih čelnika, do sada uložena sredstva nisu iskorišćena na najbolji način.
- Projekat je rađen dosta čudno. Mnogo novca je potrošeno da bi se stanica više puta iznova gradila, a veliko je pitanje i da li se ona nalazi na dobrom mestu. U narednih pola godine neosporno mora doći do pregovora sa nadležnima iz Vlade Srbije, jer naši partneri očigledno nisu u stanju da ispune ugovorne obaveze - objašnjava Nenad Bogdanović, predsednik Izvršnog odbora Skupštine grada.
Nestrpljenje na gradskom nivou raste i zbog odlaganja iseljenja glavne železničke stanice iz savskog amfiteatra, čime je blokiran ulazak grada na atraktivan prostor gde se trenutno nalaze koloseci železničkih stanica Dunav i Topčider.
- Prokop je trebalo da bude završen za četiri godine. U međuvremenu ništa nije preduzeto da se, za početak, makar pripremi uklanjanje koloseka, a železnica je čak taj prostor komercijalizovala. Uz samu obalu Save danas se nalaze šljunkare i stovarišta koji nisu ni u kakvoj vezi sa osnovnim funkcionisanjem železnice. Šta tek reći za fudbalski teren koji se nalazi u blizini Gazele - ukazuje Ljubomir Anđelković. On smatra da će grad morati da preuzme kontrolu nad tim prostorom i konačno počne da ga razvija kako je predviđeno.
Koliko vredi Savski amfiteatar
Iseljavanjem glavne železničke stanice u Prokop na dobitku ne bi bio samo grad, već i država. Šta to znači, možda se najbolje vidi na primeru "Merkatora" koji se gradi kod opštine Novi Beograd. Nadoknada za korišćenje zemljišta, (površine 2,72 hektara), na kome će biti otvoren trgovinski centar plaćena je osam miliona evra.
Ukupna ulaganja "Merkatora" u stvari su daleko viša od samog novca koji je dat za zakup zemljišta. Celokupna investicija iznosiće oko 30 miliona evra, u šta je uračunat i novac kojim su plaćeni naši građevinci. Na gradilištu je angažovano oko hiljadu radnika koji treba da završe objekat površine 50 hiljada metara kvadratnih.
Ukoliko je za uređenje samo 2,72 hektara angažovano hiljadu građevinaca, koliko bi tek novih radnih mesta otvorio ulazak u Savski amfiteatar? O novcu koji bi se dobio izdavanjem zemljišta nije zahvalno govoriti, ali je sasvim sigurno da bi ta suma (po cenovniku po kojem je izdato zemljište "Merkatora"), bila veća od 200 miliona evra.
|
|
|
|
|