|
Ima li nade za najveću beogradsku investiciju (2) |
| |
Za konzervaciju 4,5 miliona evra
Prošle godine je za konzervaciju "Prokopa" izdvojeno 120 miliona dinara. Međutim, kako novac nije stigao na vreme da se gradilište pripremi za zimu, najveći deo tih sredstava utrošen je tek proletos, kada su sanirana oštećenja nastala pod uticajem snega i leda.
Ovogodišnji konzervacioni radovi procenjeni su na 160 miliona dinara. Do sada je iz budžetskih rezervi Republike obezbeđena samo polovina tih sredstava, ali, kako saznajemo u Beogradskom železničkom čvoru, taj novac još nije uplaćen. On treba da se iskoristi za betoniranje krovne konstrukcije i zaštitu armature.
|
| |
Račune plaćaju Beograđani
U Izvršnom odboru Beograda su nezadovoljni saradnjom sa "Beočvorom". Bez saglasnosti grada, ovo preduzeće nastavlja da sklapa ugovore sa raznim firmama, a račune plaćaju Beograđani. Zanimljivo je da se svake godine, kako kaže Nenad Bogdanović, pojavi neka železnička inspekcija koja utvrdi da gradsku kasu valja olakšati za 160 miliona dinara za dodatne sanacione radove.
Treba prestati sa pričom da grad Beograd treba da plati 160 miliona dinara. Sve što se tamo radi u okviru je ugovorene sume novca i nadležni iz "Beočvora" treba dobro da pogledaju ugovor i stavke kako se koji radovi izvršavaju i kakve ko obaveze ima. Niko nije ovlastio preduzeće "Beočvor" da u ime Skupštine grada ugovara bilo kakav posao. Oni nemaju našu saglasnost za ono što rade i to ćemo s njima raspraviti.
|
Na sporednom koloseku
"Beograd centar" - bez veza s centrom Beograda
Beograd, 13. novembar 2002 - U železničkoj stanici "Beograd centar" danas se zaustavljaju samo garniture gradske železnice "Beovoz". Saobraćaj neznatno oživi tokom letnjih meseci ali agencijski vozovi koji iz Nemačke prevoze Turke i Bugare ne staju u Prokopu, već u Novom Beogradu. Ne zato što ta stanica ima više koloseka i uređene perone, nego zbog činjenice da umorni putnici za Sofiju i Istanbul, u "Beograd centru" ne mogu da se osveže čak ni vodom. Zvuči neverovatno, ali objekat u koji se svake godine, samo za konzervaciju tokom zime, investira više stotina miliona dinara, ima samo jednu česmu koja je putnicima dostupna u staničnom toaletu.
Kroz Prokop dnevno prođe više od 15 hiljada putnika gradske železnice. Tek neznatan broj njih tu i izađe (na peron popločan mermerom), jer stanica nema dobru vezu sa centrom grada. To se najbolje vidi po uvek praznom autobusu sa linije "trideset četiri" koji taj objekat povezuje sa Glavnom železničkom stanicom. Umesto da linija saobraća do Slavije ili Terazija, ona se provlači kroz uvek zagušen deo grada ispod Ulice Kneza Miloša. U tom slučaju žiteljima delova grada do kojih saobraća "Beovoz", lakše je da se ka domovima zapute direktnim autobusima sa Zelenog venca, nego da se iz centra prvo spuštaju do Glavne železničke stanice, i potom kroz gužvu probijaju do Prokopa u kome treba sačekati voz.
Saobraćaj kroz Prokop obavlja se samo na dva koloseka. Do sada su završeni samo deveti i deseti, ali bi za kratko vreme mogla da se osposobe još četiri koloseka. Veći deo posla na njima je urađen i preostaje još da se naspe grubi tucanik, polože šine i uvede elektromreža. Taj posao koštao bi oko milion evra, a novac bi bio iskorišćen za kupovinu skretnica, betonskih pragova( proizvode se u fabrici "Mirko Tomić" iz Stalaća), pribora ("MIN" Svrljig i "MINOS" iz Gornjeg Milanovca), i eruptivnog tucanika iz Raške. Železnica trenutno ima dovoljno (kineskih) šina i trebalo bi ih samo transportovati iz Niša.
- Ukoliko dobijemo sav neophodan materijal, za manje od dva meseca otvorili bismo i peti, šesti, sedmi i osmi kolosek. Kako je donji postroj pruge već urađen preostaje nam da, pre uvođenja elektromreže, postavimo 2.200 metara šina - kaže Boško Drča, šef pružne deonice "Beograd centar".
Usko grlo
Postojeći deveti i deseti kolosek, iskorišćeni su više nego što je bilo planirano. Već su ustanovljena oštećenja zbog prekomernog "habanja" šina, čak se postavlja pitanje hoće li ovi koloseci izdržati do proširenja saobraćajnih kapaciteta ove železničke stanice. Za sada se, dakle, koristi samo 20 odsto projektovanih železničkih kapaciteta Prokopa koji lako mogu biti odsečeni od pružne mreže ŽTP-a "Beograd" i "Koridora deset".
Pruga do stanice "Beograd centar", iz pravca Novog Beograda vodi preko Hajdinovog mosta od prenapregnutog betona (preko Save i Beogradskog sajma) i senjačkog tunela. Iako dimenzije tog tunela dozvoljavaju da se u njega polože čak četiri paralelna koloseka, u njemu se nalazi najslabija tačka Beogradskog železničkog čvora. Pre nego što uđu u Prokop, vozovi kroz tunel saobraćaju samo jednim izgrađenim kolosekom (privremenim rešenjem do otvaranja još četiri koloseka), koji bi u slučaju neke havarije, iskakanja voza ili slično, u potpunosti blokirao celokupan saobraćaj.
U tom slučaju ne bi bili odsečeni samo Hajdinov most i Prokop nego i tuneli ka Rakovici, stanici Vukov spomenik i dalje Pančevu. Svi vozovi kroz Beograd u tom slučaju bili bi preusmereni preko starog železničkog mosta (železničari smatraju da je zreo za zatvaranje), koji takav napor sasvim sigurno ne bi mogao da izdrži. Ne samo zbog naprezanja stare konstrukcije sa koje je isprana antikorozivna zaštita, već i prekomernog opterećenja.
|
|
|
|
|