|
Ima li nade za najveću beogradsku investiciju (1) |
| |
Do olimpijade
Železnica nikada neće odustati od Prokopa i zato što bez njegove realizacije Beogradski železnički čvor nikada neće biti potpuno opravdan. Predstoji nam obiman posao, ali to nije ništa što ne bismo mogli da završimo do Olimpijskih igara. Ukoliko obezbedimo novac preostali radovi u Prokopu mogli bi da se završe za 18 meseci. Pre toga i iznad svega moramo da shvatimo da mesto na panevropskom "Koridoru X" nikada nećemo naplatiti i iskoristiti bez uspešnog lobiranja - kaže Janko Kovljanić.
|
Poslednji voz za Prokop
"Koridor deset" i atinska olimpijada kao poslednje šanse za dovršetak Beogradskog železničkog čvora
Beograd, 12. novembar 2002 - Gradilište železničke stanice "Beograd centar" i ovu zimu će dočekati pod vedrim nebom. Iako je u "Prokop" do sada uloženo gotovo sto miliona dolara (tek petina sredstava utrošenih u projekat "Beogradskog železničkog čvora"), ni ove, baš kao ni prošle godine nije na vreme obezbeđen novac da se već postavljena čelična konstrukcija zalije betonom. Armatura je do sada već propadala na snegu i ledu, potom prilikom čišćenja od rđe istanjena i oslabljena, ali, taj problem građevincima za sada nije na prvom mestu. Jer preti opasnost da na proleće kada je zemlja prezasićena vodom od otopljenog snega, ponovo proradi klizište na brdu na kome se nalazi "Zavod Rudo", i odroni se na buduću trasu koloseka.
Preostali radovi na Železničkoj stanici "Beograd centar" procenjuju se na 30 miliona evra. Toliko naime treba investirati u završetak Prokopa i izgradnju dve tehničke stanice u Zemun Polju i Kijevu u kojima će se pripremati kompozicije pre upućivanja u buduću glavnu stanicu. U njoj će se vozovi jednog dana zaustavljati samo nakratko, tek toliko da prime putnike.
Izgradnja Prokopa obustavljena je pre dve godine jer vlasnici nisu mogli da obezbede redovno finansiranje radova. Železnica, Republika i grad i ove godine su imali problema da namaknu novac za konzervaciju gradilišta, te stoga i nije čudo što je projekat "Beogradskog železničkog čvora" i njegovog najvažnijeg objekta, stanice "Beograd centar", gotovo pao u zaborav.
Međutim, malo je poznato da Prokop može biti potpuno završen za manje od dve godine. Predstavnici različitih investicionih grupacija iz Izraela i Nemačke još prošle godine su pokazali spremnost da ulože novac i obezbede dalje radove. Zauzvrat oni bi trebalo da dobiju koncesiono pravo na izgradnju na koti 105, prostor iznad krova stanice na kome je projektom i predviđena gradnja trgovinsko- poslovnih objekata. Za zakup površine 400 sa 79 metara , ponuđeno je oko 60 miliona evra i predstavljen plan po kome bi umesto svojevremeno predlagane kineske četvrti, na tih osnovnih 30 hiljada kvadrata oni sagradili moderan trgovinsko poslovni centar sa hotelom.
Od posla koji bi trebalo da realizuju naši građevinci, međutim odustalo se zbog neraščišćenih pravno-imovinskih odnosa. Kako kažu u Železničko transportnom preduzeću Beograd, strani interesenti su ponudu povukli kada su saznali da stanica nije zavedena u zemljišne knjige. Ustvari jedan njen deo koji se nalazi na zemljištu koje se u knjigama i dalje vodi na nekadašnje žitelje Maleškog brda. Sagovornici koji ne žele javno da govore o ovoj internoj tajni, kažu da sada već bivše moguće poslovne partnere nisu zadržala ni ubeđivanja da su vlasnici prilikom iseljavanja adekvatno namireni, i da nema osnova za strah da bi njihova investicija jednog dana mogla biti ugrožena. Uostalom, rečeno im je i to da većina objekata izgrađena posle Drugog svetskog rata takođe nije uknjižena, bilo to benzinska stanica, fabrički kompleks ili čak stambeni kompleks poput Novog Beograda.
Izostankom investicije nije samo odložen konačan završetak Prokopa, već su i železnica, Beograd i država ostali uskraćeni za objekat koji može da olakša i ubrza njihov dalji razvoj. Jer, njegovim puštanjem u saobraćaj glavna železnička stanica će biti iseljena iz savskog amfiteatra, vozovi brže prolaziti kroz Beograd, grad dobiti 80 hektara atraktivnog zemljišta na obali Save a Srbija konačno uključiti na panevropski "Koridor X ", tačno na polovinu puta između Salcburga i Soluna.
- Moramo da požurimo jer može nam se dogoditi da nas Evropa ponovo zaobiđe. Za vreme sankcija saobraćaj je umesto preko naše zemlje i "Koridora X ", usmeravan na okolne zemlje i alternativne pravce. Tada je ulagano u "Koridor IV" koji povezuje Budimpeštu i Solun, "Koridor V" - Budimpeštu i Ploče , "Koridor VIII" - Albaniju i Makedoniju, dok smo mi ostali po strani, kaže Janko Kovljanić , direktor sektora za infrastrukturu ŽTP-a Beograd, i nastavlja.
- Međunarodni putnički vozovi na prolazu kroz Beograd danas se ne zaustavljaju u Prokopu, već ulaze u glavnu stanicu. Umesto da u Beograd centru zastanu samo da prime putnike, putovanje se, zbog silaska sa magistralnog pravca, produžava za najmanje 45 minuta.
Bez ozbiljnijeg angažovanja oko Prokopa, po njegovim rečima, ne možemo pretendovati da prevozom tereta i putnika učestvujemo u izazovu poput Olimpijskih igara u Atini 2004. godine. Ustvari teretni vozovi kroz Beograd i mogu da se provuku zaobilaznim kolosecima, ali ostaje pitanje sa čime ćemo izaći u susret putnicima iz zapadne, severne i srednje Evrope koji planiraju da se do Grčke spuste železnicom. Sasvim je sigurno ne stanicom koja se i dalje gradi i nema niti jednu prodavnicu u kojoj može da se kupi makar flaša vode.
|
|
|
|
|