|
Potrošačka korpa nije prava mera standarda |
| |
Da li je recesija za nama?
Industrijska proizvodnja će u 2002. ostvariti rast od oko 2,5 odsto, u odnosu na prethodnu godinu.
Devizne rezerve, koje su porasle brže nego što je bilo predviđeno ekonomskom politikom i za devet meseci njihov priraštaj iznosi 900 miliona dolara, završiće godinu sa prirastom nešto manjim od milijardu dolara.
Prvi put za protekle dve godine industrijska proizvodnja je u ovoj preskočila prag recesije, a 2003. je presudna za odgovor na pitanje da li je svaka mogućnost recesije za nama.
Vladin plan o inflaciji od devet odsto u narednoj godini realan je, pri čemu se pet procenata odnosi na osnovnu inflaciju, a ostatak na dalje otklanjanje dispariteta, u šta spadaju i poskupljenje struje od tridesetak odsto sredinom 2003. i korekcije cena komunalnih usluga, procenjuje Stamenković.
|
U 2000. godini, 35 odsto stanovništva živelo je ispod linije siromaštva, danas je to smanjeno na 20 odsto, tvrdi Miladin Kovačević
Beograd, 06. novembar 2002 - Iako nemamo jedinstvene mere za vaganje standarda, za to se često koristi potrošačka korpa, pa se na osnovu toga kreiraju i različite zablude i pogrešni zaključci. Štaviše, postoje tri potrošačke korpe - Saveznog zavoda za statistiku koja prati stotinak artikala hrane i pića, zatim korpa republičke statistike i, najzad, minimalna potrošačka korpa koju, takođe, prati Republički zavod za statistiku.
Međutim, to je najmanje dobar instrument za ocenu standarda, jer potrošačka korpa može da pruži samo indicije o promenama odnosa između koštanja jednog seta namirnica i prosečne zarade, konstatovao je dr Miladin Kovačević, prilikom jučerašnje prezentacije MAP-a Instituta ekonomskih nauka.
Prema njegovim rečima, za ocenu standarda mogu se uzimati bar još tri relevantnija pokazatelja - ankete o potrošnji stanovništva, analiza siromaštva i ukupna primanja stanovništva. Ono što je nesporno prilikom ocenjivanja da li je i koliko poboljšan standard u protekle dve godine, tačnije od četvrtog kvartala 2000. do danas, jeste činjenica da je u tom periodu ostvaren realni rast zarada od oko 24 odsto i kupovna moć je porasla za toliko, objašnjava Kovačević nalaze jugoslovenske statistike.
Prema mišljenju dr Milene Jovičić, s obzirom na to da u Crnoj Gori poslednjih meseci plate rastu sporije, podaci za Srbiju su još bolji i pokazuju realni porast zarada od 36 odsto u ovoj u odnosu na prošli godinu.
Drugi merodavan podatak za standard je ocena siromaštva, pri čemu je u 2000. godini 35 odsto stanovništva živelo ispod linije siromaštva ( po merilima Svetske banke imalo je za potrošnju tek jedan dolar po glavi stanovnika dnevno), da bi u ovoj godini ispod te linije bilo 20 odsto stanovništva.
Na osnovu ova dva pokazatelja, dr Miladin Kovačević koji ignoriše priče o potrošačkoj korpi, pa i zaključke na osnovu toga o udvostručenom standardu, zaključuje da je za dve godine ipak postignuto radikalno poboljšanje u pogledu standarda.
Stojan Stamenković, međutim, polazeći od činjenice da je u ovoj godini domaća potrošnja rasla dvostruko brže od rasta bruto domaćeg proizvoda, upozorava da to u 2003. sigurno neće biti tako, jer neće biti dodatnog prostora za takvo trošenje.
Najpre zato što manja inflacija, a za 2003. je planirana na godišnjem nivou od 9 odsto, sama po sebi smanjuje tu mogućnost, a zatim i što nije verovatno da se dalje može povećavati udeo deficita u razmeni robe i usluga u bruto domaćem proizvodu, kao dodatna raspoloživa sredstva.
Uz to Stamenković upozorava da pokriće tekućeg platno-bilansnog deficita donacijama, koje su velikim delom usmeravane u potrošnju, ustupa mesto direktnim stranim investicijama i investicionim kreditima, što znači da će rasti investicije, ali da će u narednoj godini potrošnja morati da se povećava čak i nešto sporije od bruto domaćeg proizvoda.
No to je model koji vodi stabilnom privrednom rastu, a odustajanje od stabilnosti cena, podrška proizvodnji sa zatečenom strukturom i potrošnji zbog smanjivanja socijalnih tenzija može nas odvesti u novu recesiju i na put zemalja koje se nisu kvalifikovale za učlanjenje u EU u sadašnjem " krugu", zaključuje Stamenković.
|
|
|
|
|