|
Uoči regionalne konferencije "Telekomunikacije za razvoj" |
e-adresa za jug Evrope
Evropa kojoj želimo da pripadamo neće uskoro stanovati na staroj adresi: ako je tražite off-line dok se ona preselila on-line - pitaće vas iz kojeg ste vi filma
BEOGRAD, 28. oktobar 2002 - Visoki predstavnici zemalja jugoistočne Evrope koji će se sutra sastati u Beogradu na konferenciji pod nazivom "Telekomunikacije za razvoj" obaviće složen posao od dalekosežnog značaja za sudbinu regiona. Pravi je kuriozitet da upravo strateške odluke Agende (Akcionog plana) o e(lektronskoj) jugoistočnoj Evropi apsolutno niko nema nameru da spori. Već time ovaj skup zaslužuje pažnju; bar ovdašnje javnosti u kojoj svaki stranački (koalicioni, nevladini itd.) štab ima drugačije mišljenje čak i o aktuelnoj ceni jestivog ulja, a kamoli o tranzicionoj strategiji.
Što se sveta tiče, to nije ni neobično. Evropa je u tranziciji koju diktira apsolutni tehnološki konsenzus. Naše vreme je epoha informatičkog društva, kompjuterske i internet-revolucije. Ključne reči su mobilnost, brzina i personalizacija. Tržišne promene nose pečat integracije, konsolidacije i ekspanzije e-(lektronskog)biznisa. Fuzije su pitanje opstanka: ko se udruži opstaje; ko opstaje učestvuje u podeli dobiti, ko zakasni ili izostane - otpada. Tržište e-biznisa već diktiraju industrijski giganti. A mala i srednja preduzeća moraju hitno da se prebace on-line. Inače, za njih je - piši propalo.
Tu svoju orijentaciju za 21. vek Evropa je upisala u Lisabonsku strategiju 2000. godine u projekt pod nazivom "eEvropa 2002". Dva ključna stava ovog dokumenta glase: prvo, najkasnije do 2010. godine evropska privreda mora postati najdinamičnija privreda na svetu zasnovana na znanju; drugo, da bi prešla iz industrijskog u informatičko društvo, Evropa mora pod hitno da se preseli "on-line".
Realnost EU ili račun bez krčmara? Odgovor (koji potvrđuje prvo) nalazimo na dva ključna sektora - telekomunikacijama i Internetu. Telekom-tržište je liberalizovano 1998. godine. Više od 45 odsto populacije EU poseduje mobilni telefon; do kraja 2003. imaće ga dve trećine žitelja "petnaestorice". Cene impulsa vrtoglavo padaju; plan je da se potpuno ujednače. (Na redu je tzv post-PC epoha; mobilni Internet je pitanje dana.) U ekspanziji je i na sektoru digitalne TV; po DVB-u (Digital video brodkasting) ravna je SAD. Kod Interneta je slika još svetlija: tri skandinavske zemlje već imaju 60 odsto populacije on-line. Cene pristupa Internetu pale su na prosečnih 10 evra mesečno.
Pa ipak, euforično (haotično?) uskakanje u voz informatičkih tehnologija od 1993. godine splašnjava. Hajtek-akcije više nikome ne garantuju da će da namlati pare na brzaka (posle kolapsa giganata poput "Vorldkoma", pogotovo). Nastaje vreme e-strategije i realnosti. Evropa je svesna ključnih nedostataka: obrazovnog deficita, unutrašnje skleroze, nepokretnosti stručnjaka i "digitalnih nejednakosti". U elektronskom carstvu SAD, Silicijumskoj dolini, čak jedna trećina eksperata je iz inostranstva. Nekima su prednosti informatičkog društva lako dostupne; drugi ih još skupo plaćaju. A eliminisanje digitalne nejednakosti nije pitanje samo pravičnosti, niti podele pozicija u društvu znanja, već i pitanje sudbine nacionalnih i evropske privrede.
Agenda (eSEEuropa) za razvoj informatičkog društva u jugoistočnoj Evropi, koju će visoki predstavnici usvojiti na sutrašnjoj konferenciji u Beogradu, postaviće strateške ciljeve i najhitnije zadatke zemalja u regionu. Evropa kojoj želimo da pripadamo uskoro neće stanovati na staroj adresi. Ako je tražite off-line dok se ona preselila on-line - pitaće vas iz kojeg ste vi uopšte filma (!?)
Beograd se, međutim, uoči sutrašnjeg trasiranja regionalnog puta u informatičko društvo, mora suočiti s neveselim realnostima. Nasuprot krajnje jasnoj evropskoj strategiji, prilike u nas su u dubokoj magli. Internet-anketa, doduše, ima napretek, ali je veselih i nespornih činjenica malo. Po nekim izvorima Internet u nas koristi manje od jedan odsto žitelja Srbije, dok po drugim (agencija MASMI, anketa 27 provajdera), Internet koristi oko 13 odsto stanovnika SRJ - 66,5 odsto od kuće, 70 odsto je mlađe od 34 godine. Cene pristupa su još visoke, računari skupi (uprkos poreskoj politici Vlade Srbije), internet-provajdera ima napretek, ali je telekom-tržište ipak nekonkurentno - po načelu "mala bara, mnogo krokodila!"
Konferencija "Telekomunikacije za razvoj" je dvostruka šansa: da učestvujemo u definisanju sopstvene budućnosti i, ako se već toliko sporimo sami sa sobom i sopstvenom tranzicijom, krajnje je vreme da prestanemo bar da se sporimo sa svetom.
|
|
|
|
|