|
Ocene Konjunkturnog barometra |
Očekuje se dalji rast proizvodnje
Spoljnotrgovinski deficit veliki zbog donacija, objasnio Nebojša Savić
BEOGRAD 25. septembar 2002 - Stanje u preduzećima i na makroekonomskom planu u avgustu se nije bitnije promenilo, a sudeći prema rastućem trendu proizvodnje, za ovu godinu će biti ispunjeni planovi ekonomske politike - ocenio je prof. dr Nebojša Savić, urednik Konjunkturnog barometra Ekonomskog instituta na jučerašnjoj konferenciji za novinare.
Prema procenama ovog Instituta, inflacija će u 2002. godini dostići oko 15 procenata, što je niže od projektovanog nivoa rasta cena. Uz to, povoljna je okolnost i što je industrijska proizvodnja u porastu, a povećanje se naročito očekuje u poslednjem ovogodišnjem kvartalu.
Prosečna zarada, prema procenama Konjunkturnog barometra Ekonomskog instituta, premašuje iznos od 160 evra, što je iznad mogućnosti sadašnjeg nivoa proizvodnje. Kako je ocenio dr Savić, možda se sadašnji fond plata povećava na račun smanjenja troškova proizvodnje. Ali, ukoliko bi se nastavio rast zarada a izostalo povećanje proizvodnje, došlo bi do narušavanja ravnoteže.
Komentarišući visok deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni (u avgustu je iznosio oko 300 miliona dolara), dr Savić je rekao da su u uvoz uključene i donacije, te će se pokazati kako ne postoji velika nesrazmera u poslovima sa inostranstvom. Pogotovo zbog signala koji najavljuju da raste uvoz opreme i novih tehnologija.
Prema podacima Narodne banke Jugoslavije, koje je saopštio dr Savić, krajem jula su devizne rezerve zemlje iznosile oko dve milijarde dolara a najvažniji izvori priliva su: od menjačkih poslova 783 miliona dolara, od međunarodnih organizacija i donacija 347 miliona dolara, od deponovane devizne štednje 220 miliona dolara, privremeni platni promet sa Crnom Gorom i Kosovom doneo je 198 miliona dolara, od obavezne devizne rezerve banaka priliv je iznosio 104 miliona dolara, a zarada na pozitivnim kursnim razlikama je 95 miliona dolara.
Najviše deviza odlilo se, tokom prvih sedam meseci ove godine, na intervencije na međubankarskom tržištu (otkup deviza od strane preduzeća) pošto je na to potrošeno oko 866 miliona dolara. Devize su trošene i na isplatu stare devizne štednje (oko 100 miliona dolara), dok je 67 miliona dolara "potrošeno" zbog smanjivanja vrednosti monetarnog zlata.
Dinar i dalje stabilan
- Nema razloga za korekciju kursa dinara, jer valuta zavisi od tekuće likvidnosti. U toku prošlog meseca devizne rezerve su dodatno uvećane za 240 miliona dolara, što znači da je dinar stabilan - ocenio je dr Nebojša Savić.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućnostima korekcije kursa dinara, dr Savić je rekao da bi svako menjanje kursa uticalo na rast cena a pogotovo na novo poskupljenje struje. Zna se, naime, da je cena električne energije jedan od važnih parametara koji mora uvek da ima istu deviznu protivvrednost, što znači da bi struja morala ponovo da poskupi kako bismo bili uporedivi sa zemljama u okruženju.
U preduzećima loše
Analiza tekućeg stanja u preduzećima, prema ocenama Barometra, i dalje ukazuje na loše stanje. Inflaciona očekivanja su i dalje visoka, broj zaposlenih u preduzećima opada, a preduzećima nedostaju krediti da bi povećala proizvodnju. U ograničavajuće faktore još se ubraja pomanjkanje uvoznih sirovina i rezervnih delova, kao i slaba tražnja robe.
Ipak, anketa Barometra pokazuje da su privrednici, uprkos svemu, optimisti te da očekuju veću iskorišćenost kapaciteta i bolju prodaju robe u narednim mesecima.
|
|
|
|
|