BEOGRAD 12. septembar 2002
Mlađan Dinkić: Još 10 godina stabilnosti
Za poslednje dve godine sada ima najmanje razloga za nezadovoljstvo visinom deviznog kursa. Monetarna vlast zemlje nije ni u kakvom sukobu sa Vladom i izjava premijera o tome da treba razmisliti o kursu dinara nije nikakva najava devalvacije. Moguće je da je samo nespretno formulisao ocene nekih privrednika koji svoju neproduktivnost pravdaju deviznim kursom. Činjenica je da izvoz raste, a to se vidi i po tome što i izvoznici imaju sve manje pritužbi na kurs. Svi pokazatelji potrđuju da je dinar stabilan i tako će i ostati u narednih deset godina dok se ne pridružimo EU i preuzmemo evro.
Božidar Đelić: Ne treba ga devalvirati
Dinar ne treba ni devalvirati, ni revalvirati, a privatnici koji traže devalvaciju nacionalne valute trebalo bi da povećaju produktivnost rada, poručio je srpski ministar finansija Božidar Đelić.
"Kurs dinara ne određuju ni premijer Srbije ni guverner Narodne banke Jugoslavije, već tržište", istakao je Đelić u izjavi novinarima u beogradskom hotelu "Hajat".
Đelić je podsetio da stabilnost kursa dinara garantuju devizne rezerve zemlje, koje sada iznose više od dve milijarde dolara, što je dovoljno za pokrivanje šestomesečnog uvoza.
Boško Mijatović: Manje realan nego lane
Verujem da trenutna polemika oko deviznog kursa ima veze sa predizbornom kampanjom. Guverner Dinkić radi na tome da preko stabilnog dinara stekne slavu zanemarujući druge probleme koji iz toga proizilaze. Dinar je sada manje realan nego što je bio prošle jeseni kad sam ukazivao na njegovu precenjenost. Posledica toga su poremećaji u domaćoj proizvodnji i gašenje spoljnotrgovinskih očekivanja. Istina, razloge deficita u poslovanju sa inostranstvom treba tražiti i u smanjenoj produktivnosti, ali je činjenica da uvoz raste zbog tražnje, jer je uvozna roba i za naš nizak standar jeftinija od domaće.
Milan Kovačević: Korist od blage devalvacije
Deo aktuelne političke igre svakako je i kurs, a o njemu uglavnom govore oni koji za to nisu nadležni. U svetu se devalvacija prvo dogodi pa se o njoj govori, a kod nas je obrnuto. Čak ni guverner nije taj koji određuje kurs već samo ima pravo da interveniše na finansijskom tržištu. To pravo guverner NBJ obilato koristi što sa jedne strane doprinosi stabilnosti cena, ali sa druge destimuliše proizvodnju. Predlažem da se obavi blaga devlavacija jer će se odmah videti pozitivni efekti u rastu proizvodnje. Taj rast će proizrokovati i rast plata i kupovne moći što će opet biti stumulans za domaću privredu.
Miroslav Prokopijević: Stakleno zvono nije dobro
Do sporenja oko toga da li je kurs realan dolazi u istom taboru, jer i unutar njega postoje različličiti interesi. Dok je premijeru trenutno najviše stalo do privrednog rasta, guverner bi da po svaku cenu sačuva stabilnost dinara. Smatram da bi pravu vrednost domaće valute trebalo izvagati konkurencijom, odnosno uvođenjem evra kao paralelne valute. Ako to nije moguće onda bi bilo najbolje da se formira valutni odbor, jer ukoliko dinar i dalje bude pod staklenim zvonom biće sve lošiji rezultati u spoljnotrgovinskom poslovanju.
Danijel Cvetičanin: Podržavam NBJ
Pominjanje kursa u ovom trenutku svakako da ima veze za predizbornom kampanjom. Međutim, bez obzira što imam razumevanja za privrednike mnogo veća šteta bi se napravila ukoliko bi se zarad privremenog poboljšanja položaja izvoznika odustalo od čvrstog kursa. Zbog toga podražavam napore monetarne vlasti da se očuva stabilnost dinara i ne zalažem se za promenu kursa. Sva dosadašnja iskustva su pokazala da devalvacija mnogo više pogoduje rastu cena nego pospešivanju proizvodnje i rastu izvoza.
Mlađen Kovačević: Tržište nije svemoćno
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Mlađen Kovačević smatra da je tržište, u principu, jedino mesto na kome treba da se formira devizni kurs, ali da ni ono, ipak, nije svemoćno.
Ovo tim pre što se naše devizne rezerve već skoro dve godine uvećavaju znatnim priticanjem donacija, a ne izvozom robe i usluga. Određivanje kursa samo na osnovu tako narasle ponude s jedne, i skromne tražnje deviza, s druge strane, nije najracionalnije, smatra prof. Kovačević. U takvim okolnostima rastu trgovinski i platni deficiti do neslućenih razmera, jer je uvoz veoma atraktivan, a izvoz nestimulativan i na veoma niskom nivou. To je i razlog što svaki izvoznik pokušava da za ostvarene devize kupi i uveze neku drugu robu, jer mu se ne isplati da evro ili dolare unosi u zemlju i menja ih po nerealnom kursu.
Zbog svega toga, upozorava prof. Kovačević, uvoznici veoma lepo žive, a izvoznici mnogo gube. On je uvek bio na strani izvoznika i zato se zalaže za realnije odmeravanje kursa.
|