:: home :: back ::

:: www.invest-in-serbia.com ::

 
Za potrošačku korpu 15.853 dinara
 


Skuplji život u Beogradu

Beograđani imaju bolje plate nego njihovi sugrađani u unutrašnjosti, jer su u junu u proseku primili 10.938, dok su ostali imali samo 8.993 dinara. Međutim, u prestonici je i prosečna potrošačka korpa skuplja za 1,19, odnosno za 0,41 odsto mereno minimalnom korpom namirnica, u odnosu na iste troškove jedne četvoročlane porodice iz unutrašnjosti, najnoviji su podaci Republičkog zavoda za statistiku.

 


U septembru kreće grčka donacija

Srbija će već u septembru nominovati prve projekte da bi povukli prvu petogodišnju tranšu od grčke donacije. To je najveća pojedinačna donacija data našoj zemlji, a sredstva u iznosu od 231 miliona evra, koliko otpada na Srbiju, obezbedila je grčka vlada iz budžeta. Najveći prioritet nam je sigurno izgradnja Koridora 10 u dužini od 127 kilometara i verujemo da ćemo uspeti da izgradimo deonicu od Leskovca do makedonske granice do Olimpijade 2004. godine, izjavio je Milosavljević.

U junu najveći rast kupovne moći stanovništva, tvrde u resornom ministarstvu. Zbog poskupljenja struje, u julu rast cena 4 odsto.

BEOGRAD - 27. jul 2002 - U junu je, u odnosu na decembar prošle godine, najviše porasla kupovna moć stanovništva, jer su plate iznosile 8.992 dinara i bile su veće u odnosu na maj za 4,1 odsto, a došlo je i do značajnog sezonskog snižavanja cena voća i povrća.

Tako je prosečna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu bila teška 1,76 prosečne zarade ili 15.853 dinara, dok je za minimalnu korpu namirnica trebalo izdvojiti samo 1,09 plata ili 9.802 dinara. U odnosu na prethodni mesec obe junske korpe su bile za 2,2 odsto jeftinije.

Koliko je porasla kupovna moć stanovništva najbolje se vidi ako se uporede podaci iz septembra 2000. godine kada je za minimalnu potrošačku korpu trebalo izdvojiti čak 2,09 prosečnih zarada, rekao je Slobodan Milosavljević, republički ministar trgovine, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, i dodao da ovo ministarstvo za sve analize koristi zvanične podatke Republičkog zavoda za statistiku zbog čega se ne može sumnjati u njihovu verodostojnost.

Prema njegovim rečima, od početka godine rast troškova života bio je tri odsto, a inflacija 4,3 odsto. Pošto se u julu očekuje, zbog poskupljenja struje, rast cena od četiri odsto, inflacija na godišnjem nivou iznosiće 12 do 15 odsto, što je ipak znatno manje od planiranih 20 odsto, naveo je Milosavljević.

Rajko Majstorović, direktor Republičke direkcije za robne rezerve, rekao je da je od ukupno otkupljenih 300.000 tona ovogodišnjeg roda pšenice, u toku isplata prve rate za 250.000 tona. On je dodao da će u toku sledeće nedelje biti svima plaćena prva rata za predatu pšenicu. Druga rata biće isplaćena u roku od mesec dana, a treća nakon dva meseca od isplate prve rate.

- Privodi se kraju i posao na izvozu 450.000 tona prošlogodišnjeg roda pšenice, od ukupno 540.000 koliko nameravamo da izvezemo. Posao je na tenderu dobilo šest firmi - "Geneks", "Koprodukt" iz Novog Sada, "Graneksport", "Delta M", "Ju point" i "Transmed". Od onih koji su učestvovali na tenderu, čak 85 odsto je i izabrano i ove firme će za izvezeno žito, uvoziti naftu prema paritetu 2,55 kilograma žita za litar nafte. Prvi put se žito izvozi preko dunavske luke i za tri meseca ovim putem uspešno je izvezeno čak 500.00 tona, zbog čega ćemo se trajno orijentisati na izvoz preko ove luke, rekao je Majstorović.

Prema njegovim rečima, izvoz 370. 000 tona pšenice vezan je direktno za barter aranžman uvoza sirove nafte, a od preostale količine NIS je već uvezao 40.000 tona. Direkcija je od izvoza pšenice finansirala i obnovu poljomehanizacije u iznosu od 670 miliona dinara.

- Pošto je reč o berzanskim proizvodima, proizvoljno je tvrditi da je žito izvezeno po ceni od 5,8 dinara, jer cene nafte i pšenice na svetskim tržištima stalno variraju. Nafta koja je uvezena nije još prerađena, što znači da derivati nisu prodati, tako da nema osnove za tvrdnje da je na izvozu žita ostvaren gubitak. Derivate nafte davaćemo ponovo poljoprivrednicima u zamenu za žito, tako da je rano kalkulisati o konačnoj ceni izvezenog žita, precizirao je Milosavljević.
Source: Glas javnosti, By Z. Mihajlović

:: home ::

:: - ::

© Copyright 2001-2002 IISA. All rights reserved.