|
Dnevna korpa 2,5 evra |
| |
Internet kupci pazare za 110 evra
Potpuno je drugačija kupovna moć klijenata koji kupuju elektronski
i kojima isporuke stižu na kućnu adresu.
- Tokom juna u lancu supermarketa "Maksi" bile su 303 isporuke
za kupovinu putem Interneta, čija je prosečna vrednost iznosila
6.525 dinara - izjavila je za "Blic" Brana Kolundžić, iz sektora
za odnose sa javnošću Kompanije "Delta".
|
Sve pod kontrolom, a privredi loše
Veliki trgovinski lanci prodaju veću količinu, ali sve jeftinije
i nekvalitetnije robe, ekonomisti podeljeni u proceni budućnosti standarda
BEOGRAD, NOVI SAD, NIŠ - 26. jul 2002 - Građani Srbije su, prema zvaničnoj
statistici, juna ove u odnosu na jun prošle godine morali da potroše
16,7 odsto više novca za kupovinu prehrambenih proizvoda iz potrošačke
korpe. Istovremeno, prosečan račun, odnosno prosečna kupovina u velikim
trgovinskim lancima bio je u junu 150 dinara (2,5 evra). To je za 10
dinara ili sedam odsto više od prošle godine prosečnih 140 dinara po
računu, odnosno kupovini. Trgovci iz Beograda, Novog Sada i Niša se
slažu u oceni da kupovna moć pada i sadašnju prosečnu letnju kupovinu
opisuju u četiri proizvoda "hleb, mleko, pivo i mleveno meso". Pivo
i mleveno svinjsko meso često u korpi zamene sokovi i mineralna voda.
To su najčešće prodavani artikli i zbirna cena se uklapa u ona 2,5 evra.
Količina prodate robe u velikim maloprodajnim lancima porasla je za
godinu dana u "Pekabeti", prema rečima Slađane Lučić, direktora marketinga
i razvoja, za čitavih 22 odsto. Slično je i u drugim trgovinama, što
znači da kupci polako ali sigurno odustaju od skupljih, kvalitetnijih
i luksuznijih proizvoda, pre svega hrane i kućne kozmetike.
Trgovci iz najveća tri srpska grada gotovo bez izuzetka kažu da je u
toku "sezonski pad prometa od oko 15 odsto" i naglašavaju da u prodavnicama
izvan gradskih centara, u predgrađima i prigradskim naseljima prosečan
potrošač dnevno ostavi oko oko 70 dinara, odnosno oko 2.000 dinara mesečno.
Kupovnu moć diktira privreda
BEOGRAD - Logično je da se građani kad im ukupni prihodi ne podmiruju
potrebe opredeljuju za kupovinu samo onog što im je neophodno. U odnosu
na 1989. godinu, tokom prošle i ove godine troškovi za hranu i osnovne
životne potrebe u ukupnoj strukturi potrošnje porasli su za oko 20 odsto
i taj trend se i dalje nastavlja - kaže za "Blic" Danilo Šuković, direktor
Centra za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka.
- To što prosečne plate u Srbiji rastu ne znači da se poboljšava i standard
građana - ističe Šuković, objašnjavajući da izraženo u evrima primanja
rastu, ali i cene kad se prevedu u tu valutu rastu, bez obzira što je
mali porast mesečne inflacije.
To je, prema njegovim rečima, cena koja mora da se plati ukoliko želimo
da postanemo deo svetskog tržišta i zato će određena roba jednako da
košta u Beogradu i Minhenu. Ta "neizbežna prilagođavanja će se, naravno,
negativno odražavati na kupovnu moć građana sve dok se privreda ne oporavi
i proizvodnja, a samim tim i plate, krenu uzlaznom linijom".
U narednim mesecima, kako procenjuje Šuković, do takvih dešavanja neće
doći, jer se usporeno sprovode tranzicione promene, a najverovatnije
će i predizborna predsednička kampanja negativno delovati na ekonomska
kretanja. - Bilo kakvi izbori ne bi trebalo da imaju posledice na sva
druga dešavanja u zemlji - da su izgrađene institucije koje rade ono
što je njihov zadatak. Međutim, kod nas to nije slučaj i zato se može
očekivati da će se građani više baviti izbornim kampanjama nego svojim
redovnim poslom - zaključuje Šuković.
Mirosinka Dinkić, direktor odeljenja za socijalnu politiku Instituta
G17, procenjuje da će, bez obzira na predizborne aktivnosti, u narednim
mesecima privreda biti uspešnija.
- Očekujem da će ubrzo biti vidljivi učinci preduzeća koja će koristiti
bankarske kredite. Pokazalo se da se samo na osnovu pokazatelja o kretanjima
u industriji ne može ocenjivati stanje u privredi, jer upravo privatno
preduzetništvo, zatim građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo i turizam
u poslednje vreme pokazuje sve bolje i bolje rezultate - ističe Dinkićeva
koja se nada da će uskoro "biti vidljiviji i porast plata, pa će građani
moći više novca da izdvoje za svakodnevnu kupovinu".
Cene, prema njenim očekivanjima, neće biti smetnja za porast kupovne
moći jer se na primeru poskupljenja struje videlo da se menadžeri u
proizvodnji i trgovci ponašaju u skladu sa tržišnim ambijentom. |
|
|
|
|