|
Od jeseni državne garancije za kreditiranje malih i srednjih preduzeća |
Više investicija, uz manje kamate
Podela rizika sa državom za finansiranje ovog sektora bankama će
omogućiti obaranje kamatnih stopa i fer uslove kreditiranja
Beograd, 22. jul 2002. godine - Mala i srednja preduzeća i preduzetnici
koji su do sada muku mučili da dođu do kredita, čak i kad su nudili
dobre programe i kad je bilo para jer nisu imali čime da garantuju da
će pozajmicu vratiti, od jeseni će moći da se oslone na državu. Za one
koji poseduju imovinu, ali je neuknjižena pa zajmodavac ne može da se
obezbedi stavljanjem hipoteke, i druge koji tek otvaraju preduzeće,
počinjući gotovo od nule, ali s provereno dobrim programom koji će otvoriti
nova radna mesta i naći svoju potvrdu na tržištu, sa bankarima će rizik
kreditne podrške podeliti državni garancijski fond.
Posle nekoliko meseci priprema vlada Srbije je protekle nedelje utvrdila
i parlamentu prosledila na usvajanje zakon koji bi, kako se očekuje,
trebalo da bude usvojen u septembru, a da potom već narednog meseca,
prema najavama ministra za privredu i privatizaciju Aleksandra Vlahovića,
krene sa izdavanjem prvih garancija.
Zaštita od samovolje
Osim nedostataka sredstava, problem finansiranja malih i srednjih preduzeća
praktično se svodi na problem obezbeđenja garancija, što, naravno, zbog
prisutnog rizika povećava cenu i ono malo raspoloživog kapitala za kreditiranje
ovog dela privrede. Osnivanjem garancijskog fonda, koji će izdavanjem
garancija preuzeti rizik za 50 odsto vrednosti kredita, omogućiće se
malim i srednjim preduzećima da lakše dođu do bankarske podrške za svoje
projekte, stvoriće se uslovi za značajno povećanje investicija u ovom
sektoru, što će obezbediti otvaranje novih radnih mesta, podsticanje
privrednog i regionalnog razvoja, ali i doprineti obaranju kamatnih
stopa, očekivanja su ministra Vlahovića.
Sama činjenica da sa garancijskim fondom dele rizik za svoje plasmane,
bankama će biti dovoljan razlog da snize i cenu svog kapitala. Uz to,
po Vlahoviću, država, kao osnivač fonda, niti želi niti je više moguće
da direktno utiče na obaranje kamatnih stopa, ali će taj rizik deliti
sa onim bankama koje imaju fer uslove kreditiranja. Druge, koje ne žele
da snize kamate, neće ni biti pokrivene garancijama. Pri tome, zakonom
će biti predviđena i neka vrsta zaštite od bankarske samovolje, tako
što kreditori neće moći da menjaju uslove garantovanog kredita bez odobrenja
fonda.
U prvoj godini primenjivaće se individualni model garantovanja, tako
što će svaki pojedinačni zahtev za kreditiranje nekog programa morati
da prođe kroz dva filtera. Da dobije pozitivnu ocenu i banke i garancijskog
fonda. Već u narednoj fazi onim bankama koje dokažu da donose ispravne
odluke o plasmanu finansijskih sredstava garancijski fond davaće ovlašćenja
da automatski izdaju garancije fonda za sve kredite koji zadovoljavaju
ranije usaglašene kriterijume u okviru unapred definisanih iznosa.
Država u ovaj projekat ulazi sa početnim kapitalom od 600 miliona dinara,
odnosno 10 miliona evra, koji bi trebalo da predstavljaju samo 15 odsto
ukupnih sredstava kojima će fond raspolagati u prvoj godini svog rada.
Ostatak sredstava činiće, kako je objašnjeno, portfelj kvalitetnih hartija
od vrednosti iz Akcijskog, Privatizacionog i drugih fondova. Cilj je
da fond, kao i u drugim zemljama u tranziciji, vremenom postane akcionarsko
društvo iz kojeg će se država postepeno izvlačiti, a u koje će se vremenom
uključivati zainteresovani privatni investitori, kao manjinski vlasnici
(do 49 odsto kapitala) fonda.
Podaci o efikasnosti
Odluka države da i na ovaj način podstiče razvoj malih i srednjih preduzeća
i preduzetništva bazirana je, između ostalog, baš na iskustvima onih
koji su u procesu restrukturisanja svoje privrede bili uspešni. Pokazalo
se, naime, da je sem dotoka direktnih stranih investicija upravo razvoj
ovog sektora dominanto uticao na efikasnost privredne strukture i povećanje
stope zaposlenosti u tim zemljama.
I bez stranih iskustava i ovdašnja, istina skromna, ukazuju na vitalnost,
ekonomsku efikasnost i fleksibilnost ovog dela privrede u odnosu na
onu veliku, na koju su banke, u prethodnom periodu, mahom bile usmerene.
Mada raspolažu tek petinom osnovnih sredstava ovdašnje privrede, mala
i srednja preduzeća, prema poslednjim podacima, grade čak 41 odsto njenog
prihoda. Dok se u velikim firmama smestilo više od polovine zaposlenih
i čak 80 odsto gubitaka, male i srednje ostvaruju 43,9 odsto ukupne
dobiti. Od toga čak 79,3 odsto dobiti donose privatna preduzeća, kojih
je i najviše u ovom sektoru - 43,2 odsto. I ono malo gubitaka što im
registruje statistika na vrat im navlači društveni sektor. Sasvim dovoljno
argumenta za racionalnu odluku da se podstiče ono što može opstati ima
šansu na tržištu i donosi dobit. |
|
|
|
|