|
Smanjeni porezi na finansijske transakcije |
| |
Mlađan Dinkić
|
Niže kamatne stope
Kamatne stope će se snižavati do kraja godine, uz potpuno oslobađanje poreza na finansijske transakcije
Beograd, 1. jul 2002. godine - Usvajanjem Zakona o porezu na finansijske transakcije, u Skupštini Srbije značajno su smanjene kamatne stope. U proseku – za jednu trećinu. Provizija od 0,6 odsto potpuno će se ukinuti za odobravanje kredita privredi, međubankarske kredite i kupovinu deviza na tržištu.
Uz eskontnu stopu sniženu na 9,5 odsto na godišnjem nivou, pala je prosečna kamata na tržištu novca, na oko 2,7 odsto što će, zajedno sa smanjenim i ukinutim porezima, doprineti da krediti za privredu budu jeftiniji.
Kamate će se snižavati, kako za naš list kaže guverner NBJ Mlađan Dinkić, u dve faze: do kraja godine uz oslobađanje poreza na finansijske transakcije u potpunosti, a sledeće uz smanjenje inflacije na godišnji nivo ispod 10 odsto.
Troškovi i provizije
banke svake nedelje kupuju obveznice NBJ vredne između milijardu i dve dinara i to po kamatnoj stopi od deset do 14,5 odsto godišnje, a istovremeno odobravaju kredite uz mesečnu kamatu od dva odsto, odnosno 24 odsto godišnje. Ovim se potvrđuje da su banke veoma likvidne i da postoji, kako kaže guverner NBJ, veliki raskorak između kamata po kojoj plasiraju svoj novac i onih po kojima odobravaju kredite privredi.
Kamate podižu i razni troškovi i provizije koje banke zaračunavaju. Guverner najavljuje da će zbog toga Centralna banka uskoro doneti propis koji će obavezati sve poslovne banke da istaknu odmah efektivnu kamatnu stopu koja uključuje takve pridodate provizije.
Rizik ulaganja je dodatni razlog zbog čega su, kako obrazlažu domaće i strane banke, kamate visoke. Dok se ne izvrši složen i dugoročan proces uknjižavanja svih nepokretnosti u registre, što će služiti kao zaloga za kredite, i dok pravna država konačno ne počne da funkcioniše, obezbeđenje bi mogle da budu obveznice stare devizne štednje.
Lični bankari
Obveznice štediša su najsigurnije obezbeđenje jer, kako objašnjava guverner NBJ, za njih garantuje država koja je pokazala da može da joj se veruje. Svi koji su kupili obveznice serije 2002, a koje dospevaju 31. maja, tačno su, kako dodaje Dinkić, tog dana dobili svoj novac.
Po njegovim rečima, banke koje prihvate obveznice kao osiguranje za kredit, mogu da računaju da će ih, ukoliko se taj kredit ne vrati, država isplatiti. To će, po njegovim rečima, omogućiti bankama da budu aktivnije na tržištu i da kupuju obveznice od štediša koje mogu da budu obezbeđenje ne samo za kratkoročne, već makar delom, i za dugoročne, stambene kredite koji se očekuju krajem godine.
Potencijalna vrednost ovih obveznica stare devizne štednje je oko 4,3 milijarde evra, a efekat bi bio duplo pozitivan. Najpre, tako bi se rešio problem štednje, jer bi bila brzo isplaćena po povoljnoj ceni. Uz to, kupci obveznica mogu da ih koriste kao zalog za dobijanje kredita kod banaka, ističe guverner NBJ i dodaje da bi se na taj način ujedno pokrenula i privreda.
Uz napore države da stvori sistemske uslove, snižavanju kamata doprineće i veća aktivnost bankara. Naime, kako kaže Dinkić, banke još nisu razvile informacione sisteme da obaveste mala i srednja preduzeća o kreditima koje im nude, posebno van Beograda. Na Zapadu je potpuno druga priča: svaka firma ima svog "ličnog bankara", koji može da opslužuje do 200, pa i 300 malih firmi.
Dinkić ističe da ne moraju uvek privrednici da idu na noge bankarima. Naprotiv, bankari bi trebalo da idu na teren češće, jer od privrednika žive. Banke niko više neće terati da ulažu u neprofitabilne projekte, ali se ne sme dozvoliti, zaključuje on, da profitabilni ostanu bez investicija. |
|
|
|
|