|
Pouzdan saradnik u donošenju poslovnih odluka |
| |
Za bonitet na Internet
U Nacionalnom registru podataka o bonitetu nalazi se preko 650 miliona podataka za više od 100.000 domaćih pravnih lica
|
3. jun 2002 - Za nešto više od četiri meseca Internet sajt Centra za bonitet Zavoda za obračun i plaćanja (www.nbjzop.co.yu/bonitet) posetilo je više znatiželjnika, ali i biznismena kojima je i te kako stalo da od tog pouzdanog saradnika dobiju najvažnije poslovne podatke o budućem partneru.
Broj korisnika informacija o bonitetu, koji se unajkraće može definisati kao sposobnost pravnog lica da u budućnosti izmiruje svoje obaveze, raste iz dana u dan, iako je reč o sasvim novoj instituciji na našem ekonomsko-finansijskom prostoru. Mnogo je domaćih, ali i sve više inostranih korisnika.
Četvoromesečni rad Registra podataka o bonitetu kazuje koliko je to važan posao i koliki mu značaj pridaju poslovni ljudi, kaže u izjavi za naš list direktor Centra za bonitet Ružica Stamenković.
U Nacionalnom registru podataka o bonitetu, kao servisu informacija za donošenje poslovnih odluka, nalazi se preko 650 miliona podataka za više od 100.000 pravnih lica, svih tržišnih subjekata u zemlji. O njima se može dobiti preko hiljadu podataka u svakom trenutku i sve to još u vremenskim serijama do deset godina.
Ni besplatno ni preskupo
Do sada je, prema rečima Ružice Stamenković, stiglo 170 zahteva za učlanjenje u Klub boniteta. To mogu postati preduzeća i zadruge, banke i druge finansijske organizacije, osiguravajuće kuće i berzanski posrednici. Polovina od tih 170 interesenata dobila je "smart" kartice (boncard) i koristi svoja članska prava. Ona se ogledaju u mogućnosti da u sistem "ulaze" s bilo kog mesta, u svako doba, neograničen broj puta, uz niz pogodnosti u pogledu obima, sadržaja, brzine dostavljanja i plaćanja traženih podataka.
Ostali korisnici, "pešaci", koji još zaziru od kompjutera i više vole da im se na papiru lično ili faksom dostave podaci, obavezni su da tu uslugu unapred plate. Nakon provere, koja se u Centru za bonitet obavi za svega koji minut, izveštaj se isporučuje uglavnom sutradan, ali ako se nekom korisniku "izuzetno žuri", uvek se izlazi u susret i podaci se odmah pripremaju. Jer, kako gđa. Stamenković kaže, Registar podataka o bonitetu i postoji zbog korisnika.
Za sve one koji, po pravilu, ne mogu biti članovi Kluba, razne agencije, advokatske kancelarije, domaća i strana fizička i pravna lica, postoji mogućnost da postanu takozvani sertifikovani korisnici, koji će morati za to da ispune određene uslove.
S obzirom na to da je reč o komercijalnom poslu, usluge nisu besplatne, ali ni preskupe. Stamenković kaže da se u ovoj početnoj fazi namerno išlo na nešto niže cene kako bi se i na taj način podstaklo veće korišćenje usluga ovog centra.
Najskuplji izveštaj je "Bon 1" – Potpuni izveštaj o bonitetu na osnovu koga se može dati pouzdano mišljenje o bonitetu, i on staje 9.000 dinara bez poreza. Međutim, sve je uočljivija potreba korisnika i za specijalnim aranžmanima, odnosno izveštajima kakve oni žele. Centar može da uradi i rangiranje pravnih lica, ali na osnovu kriterijuma koje korisnik daje. To je, nema sumnje, velika komparativna prednost našeg sistema boniteta, kaže gđa. Stamenković.
Ko su učesnici na tenderima
U poslednje vreme učestalo se traže izveštaji o učesnicima na javnim tenderima. Te informacije su u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Takav izveštaj, recimo, košta, bez poreza, tri hiljade dinara.
U proseku, Centru stiže po stotinak narudžbi podataka i izveštaja mesečno. To je za početak sasvim dobro, ali je i dalje mnogo više onih koji samo "svraćaju" na sajt kako bi se obavestili o svim mogućnostima. I to je dokaz, kaže gđa. Stamenković, da Centar i Registar polako ulaze u poslovni život naših ljudi. Polovina narudžbi stiže kompjuterskim putem, a druga neposredno.
Sledeći korak u razvoju Centra biće davanje mišljenja o bonitetu na osnovu utvrđene metodologije. To nije stvar dobre volje ili širenja asortimana usluga, već i zakonska obaveza. Jer, od prvih dana 2003, sem podataka i izveštaja, Centar će biti dužan da daje i zvanična mišljenja o bonitetu pravnih lica. Tek tada će doći do punog izražaja ogromne standardizovane i sistematizovane baze podataka, što će i kvantitativno i kvalitativno rad Centra podići na znatno viši nivo. Počinje se sa davanjem mišljenja o bonitetu, potom ocenom poslovanja i na kraju dolazi rejting pravnih lica.
Za sada je, posle četvoromesečnog rada, najveći problem što su sve informacije na sajtu samo na srpskom jeziku. To je nemalo ograničenje za strance koji se sve više interesuju za podatke o našim firmama, pa je prevođenje na engleski upravo počelo. Posao nimalo nije lak, jer na više od hiljadu stranica ima mnogo termina koji iziskuju dobro poznavanje i jezika i struke.
Slovenci najviše traže podatke
Najviše, za sada, interesenata za podatke o bonitetu naših firmi ima iz Slovenije. Centar sa slovenačkom Agencijom za platni promet je još septembra prošle godine potpisao sporazum o saradnji i njoj se od tada kontinuirano dostavljaju traženi podaci.
Pošto se privredna saradnja s bivšom jugoslovenskom republikom sve više širi, Slovenija je u Beogradu otvorila i predstavništvo svoje privredne komore, koje pretenduje na veoma živu i plodnu saradnju. Tu je i Slovenska izvozna družba, firma poput nemačkog Hermesa (osiguranje kredita), koja je takođe veoma zainteresovana za saradnju s Centrom za bonitet. Slični signali stižu iz Grčke, Poljske, Češke, Slovačke i Austrije. Nedavno su u Centru bili i predstavnici poznate revizorske kuće KPMG koji su se veoma pohvalno izrazili o broju, vrsti i kvalitetu standardizovanih podataka desetogodišnjih vremenskih serija i njihovoj elektronskoj obradi (internet servis).
Sva ova interesovanja, posete, ali i konkretni rezultati govore o tome da smo na početku dobrog i profesionalnog puta, kaže gospođa Stamenković.
– Naše baze podataka su izuzetno bogate i kvalitetne. Sve je standardizovano i kompjuterizovano. Mi imamo dovoljno znanja i iskustva da ubrzano krenemo putem ekonomsko razvijenih zemalja i našim korisnicima obezbedimo rejting firmi u ne tako dalekoj budućnosti – kaže na kraju Ružica Stamenković.
|
|
|
|
|