|
U aprilu u Srbiji ostvaren rast izvoza 27 odsto |
| |
Potvrda da kurs nije kriv
Upravo ovakvi izvozni rezultati potvrđuju da nisu bile tačne primedbe da politika, kako su neki privrednici i ekonomisti tvrdili precenjenog, kursa dinara koči izvoznike, jer se izvoz povećava od početka ove godine, a aprilski rezultati su posebno ohrabrujući. Najveći problem domaćeg izvoza leži u strukturi privrede i upravo to objašnjava značajan rast izvoza u Vojvodini. Sve se jasnije potvrđuje da ostvarena makroekonomska stabilnost pogoduje dobrim preduzećima koja imaju šta da izvezu na inostrano tržište, odnosno da ne pogoduje lošim, kaže za " Glas" Mlađan Dinkić, guverner NBJ.
|
Izvoz "povukle" prehrambena i hemijska industrija
BEOGRAD, 3. Jun 2002 - U aprilu izvoz u Srbiji beleži rast 27 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine i bio je vredan 173,4 miliona dolara. Značajno povećanje prvi put je ostvareno i u centralnoj Srbiji, 16,9 odsto, a u Vojvodini aprilski izvoz je veći čak za 54,4 odsto nego u istom mesecu prošle godine.
To su svakako ohrabrujući podaci koji govore da se i na ovom planu dešavaju pozitivne promene, mada je za prva četiri ovogodišnja meseca privreda centralne Srbije ostvarila još uvek za 2,2 odsto slabiji izvozni rezultat u odnosu na isti period lane, dok je u Vojvodini on bolji za 29,6 odsto - kaže Branko Hinić, savetnik guvernera NBJ.
Inače, u prva četiri ovogodišnja meseca Srbija beleži povećanje izvoza 7,3 odsto, odnosno na strana tržišta je izvezeno robe u vrednosti 575,8 miliona dolara. Valja, takođe, imati u vidu da su ovo prethodni statistički podaci, koji mogu biti korigovani naviše i do pet odsto.
Svojim rastom srpski izvoz su povukle prehrambena industrija, poljoprivreda, proizvodnja električne energije i hemijska industrija, koje uz proizvodnju mašina i uređaja beleže rast od 73,3 odsto, dok sve ostale grane imaju slabije izvozne rezultate. To, po Hinićevim rečima, objašnjava i različite regionalne rezultate, pa je dobra struktura vojvođanske privrede, sa visokim učešćem prehrambene i industrije poljoprivrednih proizvoda, proizvodnje derivata i petrohemije, omogućila da se brže i bolje reaktiviraju izvozni kapaciteti.
Sa druge strane, u centralnoj Srbiji, gde uz poljoprivredu dominiraju metalski kompleks sa dužim proizvodnim ciklusom između uvoza i izvoza, i radno intenzivna tekstilno-kožarska industrija sa nelikvidnim firmama i lošim efektima sistema bruto plata, i gde najveći pad ima proizvodnja obojenih metala, rezultati su slabiji.
|
|
|
|
|